Općina Majur smještena je na jugoistoku Sisačko-moslavačke županije. Graniči s općinama Sunja, Donji Kukuruzari i gradom Hrvatska Kostajnica. Općina obuhvaća područje 11 naselja u kojima na 67,96 km2 živi 760 stanovnika prema popisu iz 2021. godine.

Do 1921. godine ime je Majur, od 1921. do 1997. ime je Kostajnički Majur te ponovno od 1997. Majur.

Ovaj prostor je do 16. stoljeća bio gotovo nenaseljen. Zbog stalnih turskih napada preko Une područje Majura je početkom 16. stoljeća novi obrambeni štit hrvatskog puka u borbi protiv Turaka. U svojem izvješću iz 1563. vrhovni zapovjednik Hrvatskih kraljevskih postrojbi Ivan Lenković spominje utvrde Svinicu i Mračaj. Utvrda Svinica srušena je 1560. godine. Drveni kaštel Mračaj pripadao je grofu Blagajskom, a čuvala ga je kraljevska vojska sve do 1559. godine, kada je srušen i spaljen. Padom Hrvatske Kostajnice 1530. i Hrvatske Dubice 1538. godine Turci su osvojili cijeli ovaj prostor i držali ga sve do 1699. godine. Od početka 18. stoljeća pa sve do 1871. godine Majur i ostala naselja su u sastavu vojne krajine.

Uz vojnu upravu postupno se razvijao i civilni život.

Početak školstva u ovom kraju datira od 1835 godine, kada je u časničkom stanu u Graboštanima počela nastava. Zbog sve većih potreba u Majuru je 1874. godine počela nastava u novoj školskoj zgradi u obliku Opće obospolne učionice.

Nekako u isto vrijeme Općina Majur, teritorijem mnogo veća od današnje, pripada kotaru Hrvatska Kostajnica. Općina Majur je ukinuta 1953. da bi bila ponovno osnovana 1997. godine. Razvojem općine i izgradnjom kuća grade se i sakralni objekti. U 19. stoljeću izgrađena je kapela Sv. Mihovila. Na području općine grade se kapele u Svinici 1846. i Mračaju 1888. godine. Početkom stoljeća 1913. godine, sagrađena je zgrada škole. Stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Općina Majur stagnira u razvoju.

Nakon ubojstva Stjepana Radića javljaju se prva nacionalna gibanja Hrvata u Majuru.

Godine 1932. osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo u Majuru, koje. svojim aktivnostima nastoji poticati običaje i tradiciju ovoga kraja. U razdoblju od 1945. do 1991. Majur se slabo razvija unatoč dobroj prometnoj povezanosti s Petrinjom, Siskom i Zagrebom. Početkom Domovinskog rata 1991. cijeli prostor općine je okupiran, razrušen i spaljen, stanovništvo prognano i pobijeno, a sve katoličke crkve porušene. Vojno redarstvenom akcijom “OLUJA” oslobođeni su Majur i cijela Banovina. Život se postupno vraća u Majur. Stambeni objekti su obnovljeni.

Na površini od 67,96 km2 živi 1.185 stanovnika u ukupno 11 naselja i to:

  • Majur
  • Stubalj
  • Graboštani
  • Mračaj
  • Kostrići
  • Gornji Hrastovac
  • Gornja Meminska
  • Svinica
  • Srednja Meminska
  • Malo Krčevo
  • Veliko Krčevo